Analiza dogovora kompanija Nokia i Microsoft
Dogovor kompanija Nokia i Microsoft obilježio je proteklu sedmicu, a mi donosimo detaljnu analizu ovog dogovora.
Da li je sklapanje sporazuma između kompanija Microsoft i Nokia dobar potez za obje kompanije?
Smatram da je potpisivanje strateškog sporazuma između kompanija Nokia i Microsoft dobro rješenje za obje kompanije. Nokia je već par kvartala suočena sa padom udjela na tržištu pametnih telefona, već duže vremena nemaju pravi odgovor na mobilne operativne sisteme nove generacije, zakasnili su sa prihvaćenjem ideje o korištenju telefona sa ekranima osjetljivim na dodir, njihova prodavnica ne nudi sve aplikacije koje korisnici traže, stoje vrlo loše na američkom tržištu i slično, te su upravo zbog toga i napravili promjene na čelu kompanije.
S druge strane, Microsoft je također već par godina suočen sa padom tržišnog udjela Windows Mobile operativnog sistema, a u kompaniji su procijenili da s obzirom na vrijednost tržišta vezanog za pretraživanje, servise i "mobilno oglašavanje", jednostavno ne mogu odustati od tržišta mobilnih operativnih sistema te se pozitivni pomaci vide kroz Windows Phone 7. Microsoftu treba jak parter na tržištu pametnih telefona i uopće ne čudi da su se "lavovski borili" za ovakav dogovor te za kompaniju Nokia ponudili „poseban paket“.
Da li su postojale alternative ovom sporazumu?
Nokia je od ranije praktično podržavala dva operativna sistema, Symbian i MeeGo. Međutim, tržišni izvještaji te izvjestan roadmap su pokazali da se kompanija ne kreće u pravom smjeru, zbog čega su i pokrenuli postupak promjena u samom vrhu kompanije, odnosno doveli novog čovjeka na čelo kompanije. Ne mislim da je ovaj potez katastrofa za kompaniju Nokia jer je bilo izvjesno da su određeni potez, pod tržišnim i pritiskom dioničara, jednostavno morali napraviti. Neke vidljive opcije su bile nastavak putem razvoja Symbiana i MeeGo OS-a, odnosno putem Qt frameworka, uvođenje Android ili Windows Phone 7 platforme, ili pak otkazivanje svega navedenog i započinjanje nekog novog projekta.
Nokia je očito procijenila da njihova najveća snaga leži u proizvodnji telefona, a da sa razvojem softvera te integracijom drugih servisa (sa Ovi Files, Unlimited Music i slično, nisu imali naročitog uspjeha), kasne za konkurencijom. Za prihvaćanje Android platforme možda je trebalo i manje vremena i ljudskih resursa, no u kompaniji su očito procijenili da veću šansu imaju sa Microsoftovim operativnim sistemom. Naglašavam, bilo kakve veće promjene nisu bile moguće bez saglasnosti dioničara i UO, čime propada priča o Elopu kao trojanskom konju, te su ove promjene upravo dioničari i inicirali.
Šta uvođenje Windows Phone 7 platforme kao primarne platforme znači za Symbian i njegovu budućnost?
Prema analizi IDC-a, Nokia je samo u 2010. godini, iako se zadržala na prvom mjestu, izgubila oko 6% tržišnog udjela pametnih telefona te zauzela ukupno 33,1% tržišta. Tu treba naglasiti da je kompanija povećala isporuku za čak 48%, no to nije bilo dovoljno, jer su konkurenti poput kompanija Apple, Samsung i HTC, povećali svoje isporuke u odnosu na 2009. godinu za 89,2%, 318,2% i 165,4% respektivno. U ovakvu alijansu Nokia nije ušla tek tako te je bez sumnje napravila analizu i došla do zaključka da će njihov udio biti smanjen i u tekućoj godini, a kroz analizu vlastitog roadmapa (Symbian, MeeGo) te onog što radi "konkurencija", uz ankete o zadovoljstvu korisnika, došli su do zaključka da su promjene neophodne uz rekonstrukciju kompanije te otpuštanja oko 2.600 uposlenih (najavljeno krajem prošle godine), vrlo vjerovatno onih koji rade na Symbian platformi.
Druga analiza koja dolazi od Gartnera pokazuje pad tržišnog udjela Symbiana sa 46,9% u 2009. godini, na 37,6% u 2010. godini, odnosno rast udjela Android operativnog sistema sa 3,9% na 22,7%. Kompanija je najavila da će nastaviti podržavati Symbian u određenoj mjeri, isporučiti još oko 150 miliona Symbian-baziranih telefona, ali da će Windows Phone biti primarna platforma te da su 2011. i 2012. “godine tranzicije”. Dakle, Symbian operativni sistem će se koristiti i u budućnosti, vrlo vjerovatno za telefone iz početne i srednje cjenovne kategorije, iako je za očekivati značajno smanjivanje interesa programera i korisnika za isti. Da li će kompanija u potpunosti odustati od Symbiana, zavisi direktno od rezultata saradnje sa Microsoftom.
Da li je ovo kraj i za MeeGo?
MeeGo je zapravo trebao biti pravi odgovor iz kompanije Nokia na Android operativni sistem. Ideja je bila vrlo jednostavna, uložiti u razvoj open-source platforme korištenjem Qt frameworka koju će na izvjestan način podržati i Linux Foundation, razviti platformu koja će se moći koristiti ne samo za pametne telefone, već i za tablete, netbook i nettop računare, i sve to uz veliku podršku Intela koji je u međuvremenu trebao ponuditi konkuretno rješenje za korištenje u spomenutim uređajima, što Intel, realno, obećava već dugo vremena.
Godinu dana nakon spajanja Moblin i Maemo platforme, postalo je jasno da razvoj teče presporo, da podrška programera nije onakva kakva se očekivala te da Intel nema konkurentno rješene za korištenje u pametnim telefonima i tabletima gdje dominira ARM arhitektura. Nokia je odustala od razvoja par MeeGo uređaja, no obećali su da će predstaviti jedan MeeGo-bazirani uređaj do kraja godine te da će nastaviti "podržavati" MeeGo kao open-source projekat. Svakako nije isključeno da u MeeGo projektu mjesto kompanije zauzme neka druga kompanija, a često se u tom kontekstu spominje Sony Ericsson.
Zašto Nokia nije pokazala veće povjerenje ka svojim inženjerima te istrajala u razvoju vlastitog operativnog sistema?
Mnogi su sada skloni reći kako Nokia nije vjerovala u svoje inženjere, Qt, Symbian, MeeGo itd. Ipak, prvi iPhone je predstavljen još 2007. godine, Android se pojavio krajem 2008. godine i siguran sam da sada mnogi smatraju da bi Nokia danas bila u znatno boljem položaju da je još 2008. ili 2009. "uskočila na Android voz". Ipak, upravni odbor kompanije Nokia i Olli-Pekka Kallasvuo su vjerovali u vlastitu platformu, vjerovatno pod pretpostavkom da je najsigurnija opcija uvijek imati kontrolu nad hardverskom i softverskom platformom, no postalo je jasno da u usporedbi sa Androidom, iOS-om, donekle i BlackBerry OS-om, a konačno i Windows Phone 7 operativnim sistemom, Symbian ni u najnovijoj verziji nije bio dovoljno konkurentan, da su sve inicijative kompanije vezane za dodatne servise propale te da čelni ljudi nisu uspjeli poboljšati poziciju kompanije na američkom tržištu, odnosno uspostaviti produktivne odnose sa američkim telekom operaterima.
Kako se u priču uklapaju otpuštanja i reorganizacija kompanije?
Na optuštanja u bilo kojoj kompaniji je nemoguće gledati blagonaklono, no činjenica je da se masovna otpuštanja upravo dešavaju u najvećim kompanijama uslijed tržišnih utjecaja, promjenama u strategiji poslovanja i slično. Većina analitičara će se složiti da je Nokia postala troma te da bez obzira na količinu talenta i inženjera, nije uspjela odgovoriti izazovima, odnosno očekivanjima dioničara koji su u modernom poslovanju upravnom odboru daleko najvažniji. Izniman ostvareni profit u 2010. godini nije bio dovoljan jer su UO i dioničari smatrali da će već kroz naredne 2-3 godine profit biti drastično umanjen, a dolazak Stephena Elopa je iskorišten i za rekonstrukciju kompanije u svim divizijama.
Nakon dolaska Elopa, praktično je najavljeno otpuštanje oko 2.000 uposlenih, a uz objavu fokusiranja na Windows Phone 7 platformu, jasno je da će biti i dodatnih otpuštanja te da će Finci, odnosno država i zajednica, biti izuzetno nezadovoljni zbog toga, što je i očekivano. Upravo zbog toga, treba naglasiti još jedan podatak - Nokia je tokom 2010. godine potrošno 3,9 milijardi američkih dolara na istraživanje i razvoj, što je, poređenja radi, dvostruko više u odnosu na RIM, ili čak pet više u odnosu na Apple. Elop je najavio da će kroz smanjivanje izdvajanja u R&D te saradnju sa Microsoftom zapravo povećati profit, što je jedan od razloga zbog kojih je “alijansa” i podržana.
Microsoft kao partner?
Microsoft, naravno, nije bez grešaka te se nikako ne može nazvati idealnim partnerom u ovoj situaciji, s obzirom na njihove poražavajuće rezultate na mobilnoj platformi u posljednjih par godina. Od nekih 12-15% tržišnog udjela za Windows Mobile platformu u posljednjih 4-5 godina, Microsoft je došao na svega 4-5% tržišnog udjela, te je postalo jasno da i ova kompanija jednostavno mora napraviti iskorak ako želi da se zadrži na tržištu operativnih sistema za mobilne uređaje. Koliko je loša situacija vezana za Windows Mobile najbolje potvrđuje primjer HTC-a koji je "pobjegao" sa Windows Mobile platforme te bio među prvima koji su podržali Android platformu, iako je HTC tada bio glavni Microsoftov partner, dok je sa Windows Mobile loše prošla i kompanija Palm, koju je naposlijetku preuzeo HP te uništio spomenuti brand.
Microsoft, baš kao i Nokia, shvatio je, ne samo na tržištu mobilnih operativnih sistema, već i desktop operativnim sistemima, platformi za oglašavanje, pretraživaču i slično, da tromo reagiranje na nove tržišne trendove više nije opcija, da dugi razvojni procesi nisu prihvatljivi te da se kultura kompanije mora promijeniti. Najbolji primjeri da je to Microsoft uistinu "shvatio" jesu izdavanje Windows 7 operativnog sistema, kontinuirano ulaganje u Bing uz Yahoo partnerstvo, Xbox 360 i popratni servisi te upravo Windows Phone 7. Partnerstvo dvije velike i nezavisne kompanije nikad nije jednostavno, njihove poslovne kulture jesu različite, no mišljenja sam da im je uspjeh ovog partnerstva zajednički i prioritetni cilj.
Kakav je potencijal Windows Phone 7 platforme?
Windows Phone 7 u ovom trenutku nema Flash, a ni SilverLight podršku. U ovom trenutku video pozivi nisu omogućeni, a multi-tasking i copy/paste podrška su također stran pojam za ovaj operativni sistem. Ne postoji ni podrška za tethering, broj dostupnih aplikacija je iznimno mali u odnosu na Android te pogotovo iOS. Microsoft do sada nije omogućavao značajnije promjene na samom interfejsu, što je onemogućilo proizvođačima telefona kao što su Dell, HTC, LG i Samsung da se sa ponudom naročito izdvoje na tržištu. OS je trenutno namijenjen korištenju isključivo uz high-end telefone, Zune servis je slabo rasprostranjen izvan SAD-a i par najvećih evropskih tržišta...
S druge strane, Nokia je već najavila da će im Microsoft omogućiti da modificiraju Windows Phone OS po želji te da će biti aktivno uključeni u razvoj nove generacije operativnog sistema, dok broj dostupnih aplikacija za Windows Phone 7 platformu (trenutno dostupno iznad 8.000 aplikacija) raste znatno brže u odnosu na Android nakon predstavljanja, a negdje u skladu sa rastom broja aplikacija za iOS nakon predstavljanja u 2007. Taj podatak, uz Microsoftove investicije u platformu, povezivanje sa cloud tehnologijama i servisima (Bing, Xbox Live, Zune itd.), Microsoftova povezanost sa velikim brojem programera i razvojnih timova, su očito bili dovoljni za povjerenje koje je kompanija Nokia dala Microsoftu.
Šta donosi budućnost?
Kao što sam već par puta spomenuo, smatram da je ovaj potez za kompaniju Nokia bio neminovan, a između Symbian, MeeGo, Android i Windows Phone 7 operativnog sistema, izabran je Windows Phone 7 zbog ranije navedenih razloga. Kolegica Zrinka Makovac je možda dala i najbolji komentar čitave situacije, ocijenivši potez kompanije Nokia o alijansi sa Microsoftom pragmatičnim. Vjerovatno je potrebno naglasiti da je vrlo izvjesno da Nokia kao proizvođač više nikad neće držati više od polovine tržišta pametnih telefona te da njihova sudbina sada zavisi i od rezultata Microsofta. Prelazak na platformu koja nije pod kontrolom kompanije Nokia je izuzetno rizičan te bi, ukoliko se ova inicijativa ne pokaže uspješnom, mogao ugroziti kompaniju, tj. njeno poslovanje i poziciju na tržištu. Upravo zbog toga, tržište, odnosno konkretno vrijednost dionica, naglo je opala nakon ove objave, što pokazuje da tržišni analitičari nisu posve sigurni da je ovo najbolji put za kompaniju.
Uz agresivni razvoj Android, iOS i Windows Phone 7 platformi, uz RIM koji će također ubrzo morati donijeti odluku o svojoj budućnosti, te HP koji se ozbiljno uključio na tržište nakon akvizicije Palma sa webOS operativnim sistemom, tržište operativnih sistema za prenosne uređaje nikada nije bilo dinamičnije i zanimljivije. Izvjesno je da ćemo u narednom periodu dobiti i neke nove operativne sisteme za ovo tržište, a ono što definitivno nije izvjesno je opstanak svih navedenih platformi u periodu od naredne 3-4 godine. Analitičari će pomno pratiti poteze kompanije Nokia, ali i Microsofta, dok bi prvi Nokia Windows Phone 7 telefon trebali dobiti do kraja tekuće godine. Prava tržišna utakmica očito tek predstoji...







Komentari (2)