Nakon što su se u proteklih par sedmica pojavile glasine o tome kako su kompanije Facebook i Google zainteresovane za preuzimanje kompanije Skype, jučer je brojne analitičare iznenadila najava da se u "utrku" uključio i Microsoft.

Dan nakon spomenute najave, došla je i potvrda - Microsoft je dogovorio uvjete o preuzimanju kompanije Skype za 8,5 milijardi američkih dolara!

I dok su mnogi i dalje iznenađeni ovim Microsoftovim potezom, prije nego što nešto više pažnje posvetim onome što ovaj dogovor znači za Microsoft i Skype, podsjetit ću vas na događaje koji su doveli do ovog preuzimanja.

Skype poslovanje i prijašnji vlasnici

Ovo nije prvo "preuzimanje" u historiji kompanije Skype, već treće, s obzirom da je kompaniju Skype kupio eBay još u septembru 2005. godine po cijeni od oko 4,1 milijarde američkih dolara. U to vrijeme, analitičari su, kao i obično, bili podijeljeni po pitanju "isplativosti" tog preuzimanja za eBay, no svi su se složili da preuzimanje kompanije koja nudi kvalitetan VoIP softver te ima veliki broj korisnika ima smisla za eBay jer bi se Skype mogao integrisati kao sistem za komunikaciju "nove generacije" na eBay aukcijskim stranicama.

Par godina poslije, postalo je jasno da eBay baš i ne zna kako da na najbolji način integriše Skype u svoje poslovanje, odnosno poveća prihode i profit ove kompanije. U poslovnom svijetu nisu rijetki primjeri "velikih kompanija" sa popularnim servisima bez odgovarajućeg biznis plana koji bi omogućio ostvarivanje profita. Školski primjeri su do sada uglavnom bili upravo Skype i YouTube, a nakon što je eBay uvidio da neće biti u stanju da iskoristi potencijal Skype platforme, "bacio" se u potragu za novim kupcem i spašavanjem barem dijela investiranog novca.

Ono što vrijedi napomenuti jeste da je eBay u međuvremenu uspio da umjesto 4,1 milijardi dolara za Skype plati oko 3,1 milijardi dolara, zahvaljujući specifičnostima u samom ugovoru o kupovini gdje je eBay platio dio u kešu, dio u dionicima te dio direktno osnivačima kompanije Skype (Niklas Zennstrom i Janus Friis), dok se posljednji dio koji na kraju nije bio ni isplaćen odnosio na ispunjavanje određenih poslovnih rezultata što Skype očito nije uspio.

Gotovo četiri godine poslije, eBay je uspio da proda 65% kompanije Skype grupi investitora na čelu sa kompanijom Silver Lake (uz  Index Ventures, Canada Pension Plan Investment Board i Andreessena Horowitza) po cijeni od oko 2 milijarde američkih dolara te zadržavanje preostalog dijela kompanije.

U okviru eBaya, Skype nije uspio da ostvari značajniji profit, no novi vlasnici su bolje ustrojili upravni odbor te napravili par poteza koji su doveli do povećanja prihoda i broja korisnika. Tako je Skype 2010. godinu završio sa 663 miliona registriranih korisnika, što je za više od 200 miliona više u odnosu na 2009. godinu, a sve uz prosječnih 145 miliona korisnika tokom četvrtog kvartala 2010. godine. Skype je u 2010. godini uspio da poveća i broj pretplatnika sa 7,3 na 8.8 miliona (oko 5% od ukupnog broja) te dosegne prihode od oko 860 miliona dolara (oko 140 miliona dolara više u odnosu na 2009.), no u isto vrijeme godinu završi sa gubitkom od 6,9 miliona dolara, što se ipak smatralo velikim uspjehom u odnosu na gubitak od 417,5 miliona dolara iz 2009. godine. Skype je svoje rezultate popravio u posljednjem kvartalu kada su u ostvarili neto profit od 7,6 miliona dolara na prihodima od 237 miliona dolara, no svi navedeni podaci su bitni kako bi se sagledala kompletna situacija te uočilo da u svijetu biznisa sa fokusom na zaradu veliki broj korisnika i jak brand ne mora nužno značiti i profit.

Bez obzira na pozitivne pomake, novi vlasnici također nisu bili zadovoljni prihodima pa je krajem prošle godine odlučeno da se iskoristi rast prihoda i broja korisnika te da kompanija Skype, inače sa sjedištem u Luksemburgu, javno ponudi (IPO) na berzi kako bi se od čitave priče nešto i "zaradilo", odnosno obezbijedila sredstva za nove inovacije. Ponuda dionica je bila okvirno planirana za sredinu 2011. godine, no već od početka godine su se pojavile glasine da bi Skype mogao preuzeti neko od "velikih igrača" kao što su Cisco, Facebook, Google i konačno Microsoft.

Iako je eventualna akvizicija kompanije Skype za Facebook možda i imala najviše smisla, istu je bilo veoma teško ostvariti budući da Facebook još uvijek nije ponudio svoje dionice te ne raspolaže sa velikom količinom novca za investiranje, a eventualni dogovori bi se morali vršiti kroz prodaju udjela u Facebooku (ili eventualnu zamjenu), a za šta u Facebooku vjerovatno nisu bili zainteresovani. S druge strane, Google je bez sumnje dovoljno uvjeren u vrijednost Talk i Voice servisa te uz kontinuirano povećanje broja korisnika njihovih usluga, posebno na Android platformi (nedavno su obilježili 100 miliona aktiviranih Android uređaja, op.a.), ne osjećaju potrebu za integracijom nekih novih rješenja.

Zašto je Microsoft kupio Skype?

Na prvi pogled, odluka za kupovinu Skypea je iznenađujuća s obzirom da Microsoft posjeduje Windows Live Messenger servis koji nudi IM komunikaciju te da je nedavno pokrenuo prodaju Lync rješenja za poslovne korisnike sa, navodno, velikim uspjehom. U isto vrijeme, Microsoft nikada nije iskoristio Live Messenger platformu na pravi način, pa tako kvalitetnu integraciju ovog servisa nismo vidjeli ni na Windows Mobile ni na Windows Phone platformi, Xbox 360 konzoli itd.

Naglašavam, Microsoft kroz čitavu paletu proizvoda nudi sve "Skype mogućnosti", no u isto vrijeme treba imati na umu da je Skype postao sinonim za glasovnu i video komunikaciju, baš kao što je Google sinonim za pretraživanje Interneta, pa tako dolazimo do prvog razloga zbog kojeg je Microsoft kupio Skype, a to je vrijednost branda.

Drugi razlog za preuzimanje Skypea naveo je CEO Microsofta, Steve Ballmer, koji tvrdi da Skype ostvaruje 600.000 registracija novih korisnika dnevno, 40% godišnji rast te da prosječno dnevno ima i do 30 miliona povezanih korisnika, uz "eksploziju" u video komunikaciji, koju Microsoft vidi kao budućnost digitalne komunikacije. Microsoft je naravno najavio da će izvršiti Skype integraciju sa svojim proizvodima kao što su Windows Live Messenger, Lync, Outlook, Hotmail, Xbox 360 i Windows Phone, a kada broj Skype korisnika dodamo broju korisnika ostalih Microsoftovih IM rješenja, dolazimo do zaključka da Microsoft dobiva najveću mrežu za komunikaciju među korisnicima, što je drugi razlog zbog kojeg se Microsoft, poznat i kao kompanija koja nije sklona "velikim investicijama" jer je ovo do sada najveća akvizicija Microsofta s obzirom da je za kompaniju Aquantive Microsoft izdvojio oko 6 milijardi dolara.

Treći razlog, koji se može vidjeti i kao primarni, jeste činjenica da Microsoft trenutno ostvaruje oko 3 milijarde dolara godišnjih prihoda od online oglašavanja (što ujedno predstavlja i najbrže rastući biznis u Microsoftu), a kroz Skype platformu, Microsoft je uvjeren da te prihode može naglo povećati i to prije svega kroz video oglase. Takvo razmišljanje svakako ima smisla, no istovremeno je upitno da li video oglašavanje može donijeti prihode kakve Microsoft očekuje s obzirom da ni Google još uvijek našao optimalnu opciju za YouTube servis, baš kao ni Apple sa iAd programom.

Da li je Skype zaista vrijedan 8,5 milijardi dolara s obzirom na iskustvo dva prijašnja vlasnika i financijske rezultate? Ako bi gledali Skype kao zasebnu cjelinu te se vodili isključivo direktnim povratom novca bez daljih integracija, smatram da Skype nije vrijedan spomenutog iznosa. Iako CEO Skypea nije želio potvrditi podatak da su druge kompanije bile zainteresovane za Skype, pretpostavljamo i da Microsoft nije bio zainteresovan u javno nadmetanje po pitanju cijene, odnosno još jedan "Yahoo! slučaj". S druge strane, Microsoft je u povoljnom položaju s obzirom da kompanija ima sasvim dovoljno novca za investicije te da za razliku od nekih drugih kompanija, ne mora nužno izvući profit iz aktuelne Skype ponude kratkoročno, već kroz integraciju Skype servisa u svoje proizvode, privlačenje novih oglašivača te ponudu Microsoft proizvoda aktuelnim Skype korisnicima.

Bitan detalj u čitavoj priči je i Windows Phone platforma za koju Microsoft posebno nakon dogovora sa kompanijom Nokia ima velike planove, a ne smiju se zaboraviti ni dogovori koje je Skype sklopio sa telekom operaterima širom svijeta o integraciji Skype aplikacija i servisa na određene telefone. Kada se u obzir uzmu spomenute činjenice, dobiva se jasnija slika zbog čega je Microsoft, evidentno, bio spreman da plati i više od realne vrijednosti za Skype.

Nakon što dogovor potvrde sva regulatorska tijela, CEO kompanije Skype, Tony Bates, preuzet će novu funkciju u Microsoft kao lider Skype divizije. Kompanija eBay, iako na prvi pogled "gubitnik" u čitavoj priči, je zapravo zaradila na Skypeu gotovo 40% u odnosu na uloženo, s obzirom da će za 35% udjela dobiti od Microsofta oko 2,5 milijardi dolara, što uz ranijih 2 milijarde od grupe investitora, znači da je eBay kroz ove transakcije ostvario oko 4,5 milijardi dolara te "zaradio" gotovo 1,5 milijardi dolara. Ne zvuči loše za kompaniju koja sa Skypeom nije napravila konkretne pomake.

Analize o ovoj akviziciji će bez sumnje biti nastavljene i u narednom periodu, uz poseban naglasak na analizu eventualnog povrata investicije, stav Microsoftovih dioničara i "sukob" sa postojećim Microsoftovim rješenjima, no u isto vrijeme, bez obzira na cijenu, smatram da ovaj dogovor za Microsoft ima velikog potencijala sa aspekta integracije Skype usluga u ostale Microsoft proizvode, posebno Windows Phone i Xbox, te nastavak aktivnosti vezanih za oglašavanje.