Proteklu sedmicu je bez ikakve sumnje obilježila vijest o smrti Stevea Jobsa, jednog od osnivača kompanije Apple, te svakako pripadnika male grupe ljudi koji su u posljednjih tridesetak godina oblikovali industriju kakvu danas poznajemo. Nakon potvrde ove tužne vijesti, većina medija je objavila uglavnom ranije pripremljene članke o životu Stevea Jobsa, njegovom utjecaju na razvoj industrije i računara općenito, a objavljeno je i kako će se "odobrena" biografija o životu ovog čovjeka umjesto u novembru, na tržištu pojaviti već u oktobru.

Tako su svi dobili priliku da se još jednom prisjete prvih Apple računara, grafičkog interfejsa, kolor monitora, Pixara, nastanka iTunesa, iPoda, iPhonea i iPada i brojnih drugih uređaja i aplikacija. Osim toga, ljudi su se ponovo zainteresirali i za film "Pirati Silikonske doline", kao i za sve činjenice, ali i mitove koji su obilježili život Stevea Jobsa. Gotovo svaka medijska kuća se prisjetila i njegovog govora sa Stanforda iz 2005. godine kada je pozvao studente na kreativnost i upornost, te upozorio na dobro poznatu činjenicu da ljudski život nije vječan te da ograničeno vrijeme koje imamo na raspolaganju trebamo iskoristiti na  najbolji način. U moru ponuđenih informacija moglo se naći i dosta nadahnutih citata, ali i patetike.Tokom godina, Apple je, posebno uz Jobsa, stvorio svojevrsni kult korisnika koji su Appleovu politiku u razvoju hardvera i softvera prihvatili kao jedinu ispravnu, no u isto vrijeme, uz veliki broj poklonika takve politike, sigurno je da se pojavio još veći broj ljudi koji nisu prihvatili da "razmišljaju drugačije". Richard Stallman, jedan od ljudi zaslužnih za GNU te zaštitnik ideje slobodnog softvera, otišao je tako daleko poručivši da mu je žao zbog toga što je Jobs preminuo, no u isto vrijeme i drago uzimajući u obzir različite patente i ograničenja u korištenju softvera i hardvera koje je Apple tokom godina nametnuo korisnicima.

Bez obzira da li vam se sviđali Apple proizvodi ili ne, odnosno Steve Jobs kao ličnost, činjenica je kako je upravo on, kroz vođenja Applea, u dobroj mjeri definirao način na koji danas kupujemo muziku, koristimo telefon ili sam računar. Iako je Jobs potpisan na velikom broju Appleovih patenata, mnogi će i u budućnosti osporavati njegov "inženjerski talent", no ono što se Jobsu sigurno ne može osporiti je postojanje vizije te jasne strategije o pozicioniranju određenih proizvoda na tržištu. Appleov marketinški pristup se već odavno proučava na najuglednijim univerzitetima. Ako ste zaboravili da su već i prvi Apple računari bili zamišljeni kao računari za široku upotrebu, onda sam siguran da se sjećate kako je upravo Apple uspio da se izbori sa velikim izdavačima te omogući popularnu ponudu pjesama po cijeni od jednog dolara, što je u SAD-u ultimativno dovelo do povećanja "legalne nabave" muzike, a iTunes vremenom u kombinaciji sa iPod mp3 playerima pretvorilo u najveći digitalni servis za distribuciju muzike.

Prije samo četiri godine, vjerovalo se kako je tržište pametnih telefona već definisano te da nema dovoljno prostora za novu platformu, a Apple je sa predstavljanjem prvog iPhonea industriju telefona bukvalno okrenuo naglavačke. Pojedini proizvođači telefona tek ove godine su priznali kako jednostavno nisu bili spremni za koncept koji je donio iPhone, odnosno kombinaciju ekrana osjetljivog na dodir sa odgovarajućim korisničkim interfejsom i aplikacijama dostupnim na zahtjev kroz unificiranu prodavnicu. Dvije godine poslije, Apple je zadao i nova pravila u proizvodnji tableta, pa tako i danas još uvijek čekamo na pojavu tableta koji će biti istinski konkurent iPadu.

Apple je poslije prenio prodavnicu aplikacija i na računar, odnosno ponudio tanke MacBook Air notebook računare, koje ostatak PC industrije pokušava kopirati. Osim u pregovorima sa predstavnicima muzičke industrije, Jobs je uspio financijski "pritisnuti" i velike telekom operatere nakon predstavljanja prvog iPhonea, posebno američki AT&T, koji je morao prihvatiti praktično sve Appleove uslove kako bi dobili "ekskluzivnu" sa iPhone ponudom. Uz sve ovo, zašto ne spomenuti i činjenicu da je Steve Jobs, od svog povratka u Apple 1997. godine, uspio da od kompanije koja se našla u gubicima, kroz svega desetak godina Apple da odvede do pozicije najvrjednije kompanije po tržišnoj vrijednosti u svijetu.

Uzimajući to u obzir, sasvim je jasno zbog čega su Apple i Steve Jobs, kao lider ove kompanije, oblikovali posljednjih tridesetak godina industrije te utjecali na korisnike i upotrebu različitih tehnologija, čak i ako nikada niste koristili neki Apple proizvod. Jutro nakon objave da je preminuo Steve Jobs, našao sam se na jednoj većoj domaćoj konferenciji, za koju sam vjerovao da će upravo početi minutom šutnje ili sa par riječi o čovjeku koji je imao toliki utjecaj na industriju u kojoj radimo, no to se nije desilo sve do polovine konferencijskog dana, odnosno do predavanja kolege Maglića, koji uzgred radi u lokalnom uredu Microsofta. Rekao bih, nikad više računara, a nikad manje informatičara.

Iako kažu da je do vrha nemoguće doći, a da se pritom ne stekne i par neprijatelja, činjenica je da Apple, odnosno Steve Jobs, neće ostati upamćeni samo po ranije spomenutim dostignućima, nego i čitavim nizom kontraverznih odluka i ograničenja. Apple je u godinama pod vodstvom Jobsa u više navrata pokušavao (a najčešće i uspijevao) da uvjeri korisnike kako očigledni hardverski ili softverski nedostaci zapravo ne predstavljaju "problem", gdje su problematična iPhone 4 antena te softver svakako "najsvježiji" primjeri, uz zadržavanje izuzetno visoke cijene na određenim proizvodima u odnosu na konkurentna rješenja.

Šta će biti sa Appleom nakon Jobsa? Mnogi su skloni mišljenju da bi Apple mogao izgubiti "kreativnu oštricu" u narednim godinama, pa je nakon objave o smrti Jobsa, aktuelni CEO Applea poručio kako obećava da se ova kompanija u narednom periodu neće mijenjati, dok je i sam Jobs, u pismu o ostavci na mjesto prvog čovjeka kompanije, poručio kako smatra da "najbolji dani" tek dolaze za Apple. Ipak, bez obzira na lijepe riječi i želje, promjene u ovoj kompaniji su neminovne, a u nekim sferama čak i dobrodošle.

Dioničari već par godina su bezuspješno pokušavali uvjeriti Jobsa i ostatak upravnog odbora kako Apple treba isplatiti dividendu na osnovu akumuliranih prihoda ili napraviti određenu investiciju. Uz novog CEO-a, vrlo je vjerovatno da će Apple u budućnosti biti malo "slobodniji" pri akvizicijama te tako dodatno učvrstiti svoju poziciju na tržištu, dok na polju potrošačke elektronike, sa naglaskom na iPhone telefone i iPad, kompanija stoji jako dobro. Analitičari predviđaju posljednjih par godina. Budućnost Mac OS-a je vezana za budućnost iOS-a te će naredni WWDC sigurno donijeti neke informacije o još snažnijem povezivanju ovih operativnih sistema. 

Drugim riječima, Apple će, barem u periodu od narednih 4-5 godina, i bez Jobsa na čelu, nastaviti sa nizanjem dobrih rezultata, što zbog velikog broja kvalitetnih stručnjaka koji rade u ovoj kompaniji, što zbog trenutne tržišne pozicije i akumuliranih novčanih sredstava. Promjene u kompaniji će se postepeno dešavati, no siguran sam da će nas Apple uveseljavati sa novim proizvodima i u godinama koje dolaze.

S druge strane, Steve Jobs će zauzeti svoje zasluženo mjesto u industriji, kao vizionar i ekonomski stručnjak, odnosno čovjek koji se usudio misliti drugačije.