U sarajevskom hotelu "Europe" krajem sedmice održan je okrugli stol na temu "Oracle eBS platforma za trezorsko poslovanje: Sniženje troškova u javnom sektoru poboljšanjem upravljanja imovinom i zalihama", a u organizaciji kompanije InfoDom.

Ovo je inače bio drugi od tri okrugla stola na istu temu, s obzirom da je prvi održan u Banja Luci polovinom proteklog mjeseca, a posljednji će biti održan 14. aprila u hotelu "Ero" Mostar.

Kompanija InfoDom svoja sjedišta ima u svim državama regije, a na tržištu Bosne i Hercegovine prisutna je još od decembra 2007. godine. Kompanija posluje u području restrukturiranja poslovnih procesa, IT konzaltinga, razvoja aplikacijskog softvera, instalacije i podrške ICT rješenjima te podrške korisnicima informacionih sistema.

Uvodni dio skupa je bio posvećen prezentaciji projekta kompanije InfoDom zasnovanog na Oracle E-Business Suite platformi koja omogućava praćenje stalni sredstava te praćenje zaliha i sitnog inventara u institucijama Bosne i Hercegovine.

Uobičajeni moduli ove platforme su oni namijeni financijama, nabavi i prodaji te upravljanju projektima, a glavna karakteristika platforme je modularnost, odnosno prilagodljivost različitim potrebama na osnovu odabira neophodnih modula, integracije postojećih aplikacije koje podržavaju određene procese te razvoja dodatnih programskih elemenata za specifične potrebe klijenata.
 

Prezentirano je i InfoDom SPIN@ rješenje (Sistem Planiranja i Izvršavanja Nabavke) koje predstavlja web sistem koji omogućava korisnicima kreiranje planova potreba za robama i uslugama, odnosno iskazivanje svojih zahtijeva za sredstvima iz budžeta, a pozicionira se kao rješenje za upravljanje strukturom programa, projekata i aktivnosti, katalogom strateških roba i usluga, planiranje potreba i nabavke, provođenje tendera, upravljanje postupcima javne nabavke i dokumentacijom tendera, odnosno ugovaranjem i narudžbenicama. Rješenje je namijenjeno praktično svim nivoima vlasti te je već uspješno implementirano u Hrvatskoj.

Nakon spomenutog izlaganja, otvoren je okrugli stol kojeg je vodio Boris Blumenschein iz Infodoma Hrvatska, a kao panelisti svoje učešće uzeli Aida Soko ( PricewaterhouseCoopers BiH), Nihad Velagić (Oracle BiH), mr.sc. Viktor Vrsalović (InfoDom BiH) te Mirna Kinkela (InfoDom Hrvatska).

Nakon uvodnih izlaganja na teme upravljanja poslovnim procesima i troškovnim rizicima, metodologija za sniženje troškova poslovanja u državnim organizacijama te iskorištenja EU PIFC modela financijskih kontrola za smanjivanje troškova, prisutni su dobili priliku da postave pitanja, odnosno iznesu vlastita iskustva u sličnim procesima.

Drugi dio skupa bio je posvećen predstavljanju sistema za javne nabavke i racionalizaciji troškova, elektroničkom poslovanju i interoperabilnosti, odnosno diskusiji o praksama u državnim organima i lokalnoj samoupravi. Moderator ovog okrugla stola bio prof.dr. Slavko Vidović (InfoDom ured u Briselu), a kao panelisti svoje izlaganje su imali doc.dr. Danijela Martinović (Ekonomski fakultet Sarajevo) te prof.dr. Mladen Radivojević (Univerzitet u Banja Luci).

Doc.dr. Martinović je ponudila jednu klasičnu akademsku prezentaciju uz fokus na predstavljanje različitih modela pri upravljanju troškovima, pronalasku skrivenih troškova upravljanja te načinima na koje se može pristupiti ovoj problematici. Tokom prezentacije istaknute je kako je upravljanje troškovima u praksi obično reaktivno te parcijalno, dok se za najbolje rezultate naravno preporučuje proaktivno upravljanje troškovima, odnosno upravljanje na kratkoročnom principu za potrebe analiza i kvalitetnog benchmarkinga performansi.
 

Većina kompanija koja ulazi u problematiku upravljanja troškovima obično kreće od želje za smanjivanjem sveukupnih operativnih troškova pa se u tom smislu vrši i sistematizacija radnih mjesta ili smanjivanje prihoda kod uposlenih, što obično nije najbolji put, posebno ako se na početku nisu jasno prepoznali indirektni i ciljani troškovi, odnosno troškovi koje je kompanija na izvjestan način predvidjela.

Čarobna profila koja bi se mogla primijeniti na bilo koji tip kompanije i poslovanja naravno ne postoji, no preporučeno je da se krene od procesa optimizacije poslovanja, preko segmentiranje, uvođenja efikasnih informacionih sistema te odgovarajuće hijerarhije. Ekonomski fakultet u Sarajevu u saradnji sa različitim institucijama naravno aktivno sudjeluje u kreiranju različitih strategija za upravljanje troškovima, a neke od njih bi se već trebale početi primjenjivati tokom ove godine na različite institucije vlasti.

Prof.dr. Mladen Radivojević sa Univerziteta u Banja Luci, koji je još zaposlen i pri Vladi RS, održao je nešto kraće, ali izuzetno zanimljivo predavanje tokom kojeg je iznio par zanimljivih viđenja po pitanju protoka i dostupnosti informacija u našoj zemlji, pritom kompletnu situaciju nazvavši svojevrsnom informacionom anarhijom.

Naime, posve je jasno da kreiranje infrastrukture, odnosno odgovarajućih informacionih sistema koji bi podržali razmjenu informacije nije problem, no različite institucije te svi koji na neki način zavise od informacija koje one nude se često suočavaju sa problemom izdavanja različitih informacija o "istoj temi" s obzirom da ne postoji odgovarajuća centralizacija baza podataka te uređen sistem po pitanju pristupa i korištenja tih podataka.

Vjerovatno najbolji, a ujedno i najjednostavniji primjer, je svakako činjenica i nakon implementacije CIPS projekta, odnosno osnivanja Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka, građani Bosne i Hercegovine svoj rodni list i dalje mogu dobiti isključivo u mjestu koje je upisano kao mjesto rođenja.
 

U tom smislu, prof.dr. Radivojević smatra kako je neophodno da se što prije pronađe model za razmjenu informacija među različitim tijelima i nivoima uprave, odnosno u praksu uvede i korištenje e-potpisa na dokumentima, što bi trebalo ne samo olakšati funkcioniranje organa uprave te dobivanje neophodnih informacija o statusu određenih informacija ili odobrenja, već i kreirati modernu i efikasnu upravu koja će biti na usluzi građanima.

Ovaj skup je okupio uglavnom predstavnike različitih organa vlasti koji konačno pokazuje zanimanje za procese smanjivanja i upravljanja troškovima u javnoj upravi, a u isto vrijeme je svim prisutnim ponudio priliku da se bolje upoznaju sa nekim od dostupnih rješenja, odnosno generalno metodologijom i iskustvima iz drugih zemalja gdje su slični projekti već implementirani.

Iako se usvajanje različitih strategija ili održavanje ovakvih skupova može smatrati nekim prvim korakom ka efikasnijem javnom sektoru, mišljenja smo da su pronalazak kompanija za izradu, odnosno implementaciju takvih rješenja, pa čak i neophodna ulaganja, i dalje daleko manji problem u odnosu na aktuelni birokratski aparat koji građane i privredu košta više nego što realna ekonomija može podržati.