Nakon Banja Luke i Sarajeva, u Mostaru je prošle sedmice održan treći po redu, i posljednji planirani okrugli stol, na temu "Oracle eBS platforma za trezorsko poslovanje: Sniženje troškova u javnom sektoru poboljšanjem upravljanja imovinom i zalihama".

Organizator ovog skupa je kao i ranije bila kompanija InfoDom, specijalizirana za strateško upravljanje i transformaciju poslovanja, te integraciju ICT rješenja za upravljanje poslovnim procesima, upravljanje znanjem, i upravljanje programima i projektima.

Kompanija InfoDom posluje pod okriljem InfoDom grupe, čije je sjedište u Zagrebu, a uredi postoje još i u Sarajevu, te Briselu. U zemljama regije u kojima InfoDom nema vlastite urede, ova kompanija posluje preko mreže partnerskih kompanija.

Nakon dobrodošlice i uvodne riječi prof. dr Slavka Vidovića iz InfoDom ureda u Briselu, prvi dio skupa bio je rezervisan za prezentaciju projekta implementacije Oracle E-Business Suite rješenja za praćenje stalnih sredstava i praćenje zaliha i sitnog inventara u institucijama Bosne i Hercegovine. Prvu prezentaciju vodio je Nihad Velagić iz sarajevskog ureda kompanije Oracle, a u svojoj prezentaciji predstavio je Oracle rješenje za trezorsko poslovanje, koje je kompanija InfoDom implementirala u Ministarstvu financija i trezora BiH.

Ovo rješenje predstavlja integralni softver za trezorsko poslovanje, u skladu sa standardima i zakonskim propisima koji se primjenjuju na teritoriji Federacije BiH. Oracle rješenje za trezorsko poslovanje je modularno, a sastoji se od sljedećih modula: Glavna knjiga, Obaveze prema dobavljaču, Nabava, Upravljanje gotovinom, Potraživanje od kupaca i Stalna sredstva. Uz inicijalnu financijsku pomoć USAID-a, implementacija ovog rješenja uspješno je završena u Ministarstvu financija i trezora BiH, te od 1. januara se već koristi.

Nešto detaljniju prezentaciju na istu temu održala je Mirna Kinkela iz zagrebačkog ureda kompanije InfoDom, a u svojoj prezentaciji posebno se fokusirala na Oracle aplikaciju Dugotrajna imovina (Oracle Assets) i Oracle upravljanje zalihama (Oracle Inventory). Aplikacija Oracle Upravljanje zalihama je savremeni sistem koji donosi brojne nove mogućnosti za unapređivanje upravljanja materijalom, po potrebi na više skladišnih lokacija, upravljanje skladišnim prostorom, kao i integraciju skladišnog poslovanja sa drugim procesima nabave. Na listi glavnih karakteristika ove aplikacije svakako najbitnije su mogućnost integracije sa drugim ključnim Oracle aplikacijama, kao što su već spomenuti moduli Nabava, Glavna knjiga i drugi.
 

Aplikacija Oracle Dugotrajna imovina pojednostavljuje proces upravljanja stalnim sredstvima i investicijama, na način da automatizira proces poslovanja, uz usmjeravanje i izjednačavanje poslovnih operacija. I Oracle Dugotrajna imovina se integriše sa vanjskim sistemima koji dostavljaju podatke na obradu, a podržava složene zahtjeve za izvještavanje, što uključuje izvještaje u više valuta, uz podršku za međunarodne standarde. Imovina se može organizirati u grupe, što omogućava nesmetano funkcioniranje i uz stalne promjene vrijednosti sredstva i uvjeta. Svakako moramo spomenuti i mogućnost planiranja troškova i optimizacije strategije zahvaljujući implementiranoj "šta-ako" analizi.
 

Potrebno je spomenuti i da postojeći korisnici Oracle eBS platforme pri implementaciji ovih rješenja snose samo troškove implementacije, dok novi korisnici moraju kupiti i licence. Boris Blumenschein, također iz zagrebačkog InfoDom ureda, govorio je o EU PIFC modelu financijskih kontrola i mogućnosti primjene ovog modela u smanjenju troškova u javnom sektoru. EU model PIFC-a (sistem unutrašnje financijske kontrole u javnom sektoru) podrazumijeva razdvajanje na elemente financijskog upravljanja i kontrole, nezavisne unutrašnje revizije i koordinacijskih funkcija.

Nakon prve tri prezentacije, koje su protekle u poprilično ozbiljnom i službenom tonu, nešto opušteniju prezentaciju održao je Kemal Kačapor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Kačapor je u svom izlaganju predstavio koncept učenja na daljinu, te govorio u mogućnostima primjene ovog modela edukacije u privatnom i javnom sektoru. Nakon pauze za kafu, koja se iskoristila za pitanja i diskusiju o temama ranijih prezentacija, Aida Soko iz kompanije PricewaterhouseCoopers BiH govorila je o metodologiji za snižavanje troškova u poslovanja u javnom sektoru, te mogućnostima primjene iskustva iz privatnog sektora u javni.
 

Soko je predstavila vodič kroz krizu u deset osnovnih koraka, koji je razvila njena kompanija. Prvi korak u kriznoj situaciji za većinu će biti linearno sniženje troškova bez ikakve analize, što je upravo i najveća greška. Ispravan proces počinje detaljnim razmatranjem situacije uz fokus na bitne poslovne procese. Veliki značaj ima upravljanje troškovima uz planiranje različitih scenarija.

Kompanija PricewaterhouseCoopers razvila je tri metode sniženja troškova u javnom sektoru: strateško re-pozicioniranje, održivo smanjenje troškova i prva pomoć u preokretu, a izbor metode za smanjenje troškova ovisiti će o tome da li je strategija aktuelna ili ne, visine očekivanog sniženja troškova (više ili manje od 5% budžeta), kao i o tome da li se uštede planiraju ostvariti tokom perioda od 1-2 godine ili dužeg. Uz spomenute teme, diskutiralo se i o upravljanju poslovnim procesima i upravljanju troškovnim rizicima.
 

Prezentaciju o problemu neuvezanosti Vladinih institucija, pa čak ni sektora iste institucije, održao je prof.dr. Mladen Radivojević sa Univerziteta u Banja Luci. Profesor Radivojević istakao je potrebu za boljom povezanošću javnog sektora, te naglasio kako informacija značajno dobiva na vrijednosti ako je dostupna većoj populaciji. Prisutni su se mogli upoznati i sa SPIN@ rješenjem (Sistem Planiranja i Izvršavanja Nabavke) o čemu smo pisali i u reportaži sa okruglog stola u Sarajevu.
 

Zajednički zaključak panelista i učesnika okruglog stola jeste da je za smanjenje troškova poslovanja u javnom sektoru, uz odgovarajuća tehnička rješenja, potrebno aktivno sudjelovanje vlasti, odnosno aktuelne politike i uposlenih u javnom sektoru. Dodatne informacije možete pronaći u reportaži sa sarajevskog skupa, koju smo objavili prije nekoliko sedmica.