Google je jučer ponudio veoma zanimljivo uvodno predavanje posvećeno sudbini Android operativnog sistema uz veliki broj novina i predstavljenih tehnologija te je pred sebe sasvim sigurno stavio veliki izazov za drugi dan konferencije, posvećen prije svega razvoju Chrome browsera, odnosno Chrome operativnog sistema. Ipak, Google je i ovom izazovu odgovorio na pravi način.

Predavanje je otvorio Vic Gundotra, Google VP, koji je uz Sundara Pichaia govorio o važnosti otvorenih standarda za web te Chrome browsera kao otvorene platforme. Google Chrome browser trenutni koristi preko 160 miliona korisnika, što je za 90 miliona više u odnosu na isti period prošle godine te predstavlja izvrstan rezultat za Google. Naravno, naglo povećanje korisnika nije došlo "samo od sebe", već na osnovu kontinuiranog razvoja novih verzija Chrome browsera, dodatka podrške za Mac i Linux, uvođenja drag and drop i Sandbox podrške, WebGL-a, opcija za sinhronizaciju itd.

Kada su u pitanju novine, Google je predstavio glasovnu pretragu, odnosno mogućnost prevoda glasovne poruke na izabrani jezik u realnom vremenu preko Google Translate. Zvuči definitivno kao dodatak na koji "oduvijek čekamo", no jasno je da sama tehnologija prepoznavanja glasa još uvijek nije na naročito zavidnom nivou. Ni ovaj put predavanje nije prošlo bez priče o naprednoj GPU akceleraciji HTML5 podršci, o čemu pričaju praktično sve kompanije koje nude web browser, no još uvijek čekamo na konkretne mainstream web aplikacije koje će iskoristiti nove tehnologije.
 

Chrome Web Store prodavnica je već neko vrijeme dostupna korisnicima, mada nemamo utisak da su korisnici naročito zainteresovani. Bez obzira na to, novost je da će od danas biti dostupna na 41 svjetska jezika te svim Chrome korisnicima. Google planira da kroz prodavnicu omogući i plaćanje unutar samih aplikacija kroz mikro transakcije, a omogućavanje ovih transakcija će za programere biti veoma jednostavno. Google će od prihoda programera uzimati svega 5%, što je bez sumnje izvrstan način za privlačenje programera i razvojnih timova na vlastitu platformu te šamar konkurentima, prije svega kompanijama Apple i Microsoft.

Razvojni tim Rovio, očito nezadovoljan financijskim rezultatima, odlučio je da Angry Birds ponudi na još jednoj platformi - webu, a u okviru Google Web Store prodavnice. Napomenuto je da igra iskorištava WebGL te da se može igrati i "offline". Rovio je otišao čak tako "daleko" te korisnicima Chrome browsera ponudio par ekskluzivnih nivoa, što će uz dodatak "SD" i "HD" verzija, sigurni smo, biti sasvim dovoljan razlog da nabavite i web verziju ove simpatične arkade. Beta verziju igre Angry Birds u Chrome web verziji možete pronaći ovdje.
 

Nakon priče o budućnosti Chrome browsera, na red je došao i Chrome OS. Naime, Google je pred sebe stavio zadatak da kreira operativni sistem u kombinaciji sa hardverom koji će omogućiti brzi pristup podacima i aplikacijama, biti povezan sa Internetom, imati dugu autonomiju te odgovarajući nivo sigurnosti.

Osnova Chrome OS-a je svakako web, a Google obećava da će upravo zahvaljujući povezanosti na Internet korisnici uvijek na raspolaganju imati zadnju verziju softvera te maksimalnu sigurnost kroz poznati "sandbox" koncept. Chrome OS posjeduje i file manager, a ima mogućnost pokretanja multimedijalnih sadržaja, kao i streaming sa novih Google servisa "Music Beta by Google" i "Google Movies" o kojima smo pisali jučer. Novost je dodatak streaming podrške za Google partnere Amazon, Hulu, MOG, Netflix i Pandoru.
 

Ideja iza Chrome OS-a je da sve podatke sa koje radite držite u cloudu, a tokom prezentacije izvršena je demonstrancija prebacivanja slika sa microSD kartice u Google Picasa album, odnosno prebacivanja dokumenata na servise Google partnera kao što je Box.net, a Google uskoro očekuje da takvu podršku omogući i trenutno najpopularniji servis za sinhronizaciju datoteka, Dropbox.

Bez obzira na činjenicu da je Chrome OS baziran na ideji "online operativnog sistema", u Googleu su shvatili da korisnici ne mogu baš uvijek biti online, pa je odlučeno da se ponude svojevrsne "offline verzije" najpopularnijih aplikacija kao što Gmail, Google Calendar i Docs, odnosno aplikacija Google partnera kao što su Rovio, New York Times, Huffington Post, Sports Illustrated itd.
 

Za isporuku Chromebook računara glavni partneri kompanije Google su Intel (Atom platforma) te Acer i Samsung kao proizvođači netbook računara, odnosno telekom operater Verizon na tržištu SAD-a za potrebe Internet pristupa. Dobra vijest je da Google misli i na korisnike van SAD-a pa će tako svi Chromebook računari imati ugrađeni 3G modul.

Kada su u pitanju konkretni modeli, Samsung je predstavio Series 5 Chromebook računar koji donosi Intel Atom N570 procesor sa dvije jezgre na 1,66 GHz, 16 GB mSATA SSD, SDXC čitač kartica, opcionalni VGA izlaz, 12,1-inčni ekran sa rezolucijom od 1.280 x 800 piksela, uz masu od oko 1,48 kg, dva USB 2.0 porta, HD web kameru, Wi-Fi i 3G podršku, autonomiju u tranju do 8,5 sati, a prodaju kreće od 15. juna po cijeni od 429 dolara za Wi-Fi te 499 dolara za 3G verziju.
 

S druge strane, Acer nudi Chromebook sa ekranom od 11,6 inča, identičnim procesorom i SSD-om, čitačem kartica, dva USB porta, web kamerom, HDMI izlazom uz obećanu autonomiju od 6,5 sati i masom od 1,34 kg. Preporučena cijena za Acerov Wi-Fi model je 399 dolara, a vrijedi spomenuti da će se osim u SAD-u, Chromebook netbook računari 15. juna preko lokalnih Amazon e-prodavnica moći nabaviti još u Francuskoj, Holandiji, Italiji, Njemačkoj, Španiji i Velikoj Britaniji.

Google planira ponuditi Chromebook računare u "biznis" i "student" verziji, a isti će biti dostupni po mjesečnoj cijeni od 28, odnosno 20 dolara. Baš kao i jučer kada su svi prisutni dobili po Samsung Galaxy Tab 10.1 tablet, Google je i danas bio raspoložen za darivanje te prisutne "počastio" sa Chromebook računarima.
 

Uzimajući sve u obzir, čini da je Google napravio dobar posao sa Chromebook netbook računara te posebno "browser OS-om", odnosno u suštini sa čitavom pričom oko netbook računara napravio nešto što Microsoft nije uspio. Ono što ostaje da se vidi jeste da li Chrome OS može povratiti netbook tržište koje u stagnaciji veći duži period te da li će Google dozvoliti i drugim proizvođačima da ponude vlastite Chromebook računare.