BSA konferencija 2010

BSA konferencija 2010
Na današnjoj press konferenciji, održanoj u prostorijama sarajevskog hotela Holiday Inn, međunarodna asocijacija ispred globalne industrije softvera, Business Software Alliance (BSA), objavila je svoju sedmu godišnju studiju o softverskom piratstvu.

U kratkom obraćanju, prisutnim novinarima su se obratili Mirna Milanović-Lalić iz BSA, Lejla Hadžiabdić ispred Microsofta BiH, predstavnici državnih institucija, Boris Grubešić iz Tužilaštva BiH i Jasmin Gogić iz Državne agencije za istrage i zaštitu, te Aladar Urbanke iz kompanije HSM Informatika, regionalnog distributera Adobe proizvoda.

BSA/IDC Global PC Software Piracy studija napravljena je u saradnji sa poznatom kompanijom za istraživanje tržišta, IDC,  a obuhvata više od stotinu zemalja. Konferenciju je otvorila Mirna Milanović-Lalić, glasnogovornica BSA u BiH, koja je istakla zadovoljstvo kontinuiranim padom stope piratstva na bosanskohercegovačkom tržištu. Prema objavljenim podacima, u periodu od 2008. do 2009. godine, procent nelicenciranog softvera u Bosni i Hercegovini smanjen je za 1%, te danas stopa softverskog piratstva 66%.

Što se zemalja u regiji, prema studiji iz 2009. godine,  Bosna i Hercegovina ima nešto bolji prosjek od istočnih susjeda, pa je u Srbiji stopa piratstva visokih 74%, a u Crnoj Gori čak 81%. Istovremeno značajno zaostajemo  za Hrvatskom u kojoj je 54% softvera ilegalno, i Slovenijom koja sa 46% ima najmanju stopu softverskog piratstva u regiji. Milanović-Lalić je ukazala i na jasnu povezanost između stepena ekonomske razvijenosti i uređenosti tržišta.
Unatoč činjenici da je od ukupno 111 zemalja koje su obuhvaćene ovom studijom, u 54 zemlje stopa softverskog piratstva smanjena, na globalnom planu primijećen je rast stope piratstva sa 41% u 2008. godini na 43% u prošloj godini. Uzrok ovakvog rasta stope piratstva vidi se u eksploziji tržišta u velikim zemljama u razvoju, kakve su Indija, Brazil, Kina i druge. Kao pozitivni primjeri s najnižim stopama softverskog piratstva navedene su SAD sa 20%, Japan sa 21% i Luksemburg sa 21%, dok u regionalnom smislu očekivano najmanji prosjek imaju zemlje Sjeverne Amerike sa 21% i Zapadne Europe sa 34%.

Ispred kompanije Microsoft BiH, prisutnim novinarima se obratila Lejla Hadžiabdić, menadžer za antipiratske aktivnosti pri Microsoftu BiH. Hadžiabdić nas je upoznala sa aktivnostima ove kompanije u posljednjoj godini, a koje su za cilj imale povećanje svijesti korisnika o štetnosti korištenja nelicenciranog softvera. Microsoft BiH je do sada podnio više krivičnih prijava protiv osoba koje su putem oglasnih web portala u promet ilegalno stavljale Microsoft proizvode. Istaknuto je kako su prijave uglavnom podnošene na dojavu korisnika, te kako Microsoft BiH u budućnosti planira i još agresivnije akcije i kampanje na ovom planu.

Prvi put Bosna i Hercegovina je ovo istraživanje uključena 2004. godine, kada je stopa softverskog piratstva bila 70%. Detaljne podatke o stopi piratstva u našoj zemlji, kada se razdvoje privatni i javni sektor, nažalost nismo dobili, no prema podacima koje ima Microsoft BiH i koji se odnose na proizvode ove kompanije,  procent legalnog softvera u javnom sektoru je veći od 90%. Ovo u osnovi znači da na procent nelicenciranog softvera na državnom nivou u negativno najvećoj mjeri utječe privatni sektor, te ukazuje na nužnost edukacije prosječnog korisnika.

Glasnogovornik Tužilaštva BiH, Boris Grubešić, upoznao nas je s radom ove državne institucije, kao i aktivnostima koje ova institucija sprovodi na suzbijanju softverskog piratstva. Tužilaštvo BiH u posljednjih nekoliko mjeseci pokrenulo je niz aktivnosti  u borbi protiv svih oblika cyber kriminala, te značajnije rezultate najavio za skoriju budućnost.

Istaknut je i problem nedostatka zakonske regulative u pojedinim oblastima, što se zasigurno negativno odražava na borbu protiv ovog tipa kriminala. Stopa softverskog piratstva u Bosni i Hercegovini se u prosjeku smanjuje 1% godišnje, što naravno nije dovoljno, posebno imajući u vidu procent zastupljenosti ilegalnog softvera u ekonomski razvijenim zemljama Zapadne Europe.

Za značajniji napredak na ovom polju, potrebne su edukacijske kampanje, programi povoljne legalizacije, usvajanje zakonske regulative i promjene tehnologije kada je zaštita sadržaja u pitanju, rečeno je na današnjoj konferenciji.

Komentari (0)

Pošalji svoj komentar

Newsletter

Pretplatite se na naš newsletter